''....Reč je o razlici između nepoznatog i nesaznatljivog, izmedju nauke i fantazije - to je suštinsko pitanje. Četiri tačke kompasa su logika, znanje, mudrost i nepoznato. Neki od nas se priklanjaju tom poslednjom pravcu. Drugi ga pak koriste da bi napredovali dalje. Prikloniti se bilo kom od pravaca znači izgubiti iz vida ostala tri. Ja mogu da se predam nepoznatom, ali nikada i nesaznatljivom. Čovek koji se predaje tom konačnom pravcu je ili svetac ili budala. A ja nemam koristi ni od jednog ni od drugog. ''
Rodžer Zelaznij
Rodžer Zelaznij
Da li je epska fantastika zalutala u mačevanje? Ili inverzno, koliko mačevanje ima uticaja na epsku fantastiku?
Fantastika je svet iz mašte i može se ili obožavati ili ignorisati. Putuje se sa likovima na granici realnosti, i talasima magije, čarobnjacima neizmerne moći, strepi se od zveri što se tiho šunjaju oko logorske vatre, kao i od ambicije koja pretvara dobro u zlo. Saživljava se sa herojima bez mane, usamljenim lutalicama bez skrupula, predivnim gospama. Prati se, i istovremeno i strepi s umnim ljudima na bezumnim pohodima, mesijama koji viču u pustinji. A mač, bezvremeni pratilac najčešće prepun simbolike, neretko nosi neku poruku koja piščevoj formi daje pečat prepoznavanja.
Fantastika je svet iz mašte i može se ili obožavati ili ignorisati. Putuje se sa likovima na granici realnosti, i talasima magije, čarobnjacima neizmerne moći, strepi se od zveri što se tiho šunjaju oko logorske vatre, kao i od ambicije koja pretvara dobro u zlo. Saživljava se sa herojima bez mane, usamljenim lutalicama bez skrupula, predivnim gospama. Prati se, i istovremeno i strepi s umnim ljudima na bezumnim pohodima, mesijama koji viču u pustinji. A mač, bezvremeni pratilac najčešće prepun simbolike, neretko nosi neku poruku koja piščevoj formi daje pečat prepoznavanja.
Prepoznatljivi mačevi u svom epskom elementu, od sage o Beovulfu, do Zvezdanih Staza stavljaju ovo oružije na svoje mesto. Ne u formi dobra, ni u formi zla. On je dobar ili zao u zavisnosti od onoga ko ga poseduje. I svaki mač ima ima svoje ime Glamdring, Naegling, Ekskaliburg, Ubica Zmajeva... Mač i magija nisu samo muška priča, već aktivni ženski likovi, predstavljaju zavodljive Amazonke, tako da u filmskim pričama element romantike dobija drugačiji smisao. Heriona i mač često predstavljaju svršen slad protkan blagim erotizmom.
A gde smo tu mi, mačevaoci? Svaki član našeg kluba, kome je ova tematika zanimljiva može se osećati pozvanim da o ovom svetu između nauke i praznoverja, mašte i realnosti razmišlja i diskutije. Fokusirani smo prvenstveno na lične borbe, a naše teme su tehnike rada mačevima i analiza karakteristika oružija. Naravno trudićemo se da učestvujemo i u direktnim druženjima sa organizacijama i pojedincima sličnih interesovanja u vidu kampova, larpa...I zašto da se lažemo. Mi smo ovo udruženje osnovali da iz realnog sportskog mačevanja i istorijskih metoda prikaza scenskih borbi svesno pobegnemo u svet mašte, tako da jednostavno prihvatamo stav Džordž Skjalaba: "Možda je mašta samo inteligencija koja se dobro zabavlja." Zbog toga i dajemo sebi slobodu da tvrdimo da su bajke više nego istinite, ne zato što nam pričaju da zmajevi postoje, već zato što u njima zmajevi mogu biti poraženi. I ne trudimo se da besprekorno slušamo inteligenciju, odnosno logički, sistematski pristup, jer tada nikad ne bi pobegli u svet izmišljenog. Svet hiljadu i jedne noći, saga, balada, stripova, filma, nam dozvoljava da bezbrižno zaronimo u
svet dugog niza avantura.
svet dugog niza avantura.
Ostaje još da se dokaže da li inteligencija ima ikakvu vrednost za opstanak.
Artur Klark
Da, taj iskorak u kreativnost zahteva slobodu, makar i imaginarnu, dok mi kao mačevaoci Karike sebe stavljamo u likove i tako uz pomoć dinamičnog sveta mača i magije dostižemo nemoguće. Sami smo izabrali da se radujemo svojim smislom za pravdu protkanom tankom primesom straha do konačne pobede dobra u jednom svom svetu, a za to je najlepši opis je dala Ursula Le Gvin:
”...Sastoji se od običnih, prosto-naprosto, priča. To je književnost, ona obrađuje izvesne teme zato što u njima nalazi nešto zanimljivo, neku lepotu, ili vezu sa ljudskim stanjem na ovom svetu. Čak i u trapavom i netačnom nazivu 'naučna fantastika', reč 'naučna' je pridev, dakle ona je modifikator, što znači: u službi je imenice 'fantastika'........."
”...Sastoji se od običnih, prosto-naprosto, priča. To je književnost, ona obrađuje izvesne teme zato što u njima nalazi nešto zanimljivo, neku lepotu, ili vezu sa ljudskim stanjem na ovom svetu. Čak i u trapavom i netačnom nazivu 'naučna fantastika', reč 'naučna' je pridev, dakle ona je modifikator, što znači: u službi je imenice 'fantastika'........."